Hadži Milentijeva 85, Beograd Ponedeljak - Sreda - Petak 12:30-20:30 | Utorak - Ćetvrtak 8:30-16:30 +381 65 30 47 208 | +381 64 12 39 694
Bruksizam - Škripanje zubima

Bruksizam - Škripanje zubima

Bruksizam predstavlja prekomerno stiskanje, škrgutanje i mlevenje zubima.

Manifestuje se na podsvesnom nivou kao jedna epizoda ili serija pokreta. Iako se može javiti bilo kada u toku dana, češće je tokom spavanja – noćni bruksizam, te spada u parasomnije, odnosno poremećaje spavanja gde dolazi do nesvesnih pokreta donje vilice i kontrakcije mišića.

Stomatološka ordinacija u centru Beograda, Lumident Studio vam skreće pažnju kako nastaje bruksizam i zašto se obavezno mora lečiti.

Zašto nastaje bruksizam?

Postoje brojni faktori koji dovode do tegoba. Kao i kod drugih bolesti, genetska predispozicija igra važnu ulogu za nastanak bruksizma.

Takođe, u velikoj meri i stil života može doprineti pojavi bruksizma. Prekomerna konzumacija nikotina, kofeina, alkohola ili narkotika, kao i dugotrajno loša oralna higijena, kao i loše oralno zdravlje se navode kao faktori nastanka bruksizma.

Ipak, svaki stomatolog kao ključne razloge navodi psihološke i emocionalne faktore. Stresne i krizne situacije, anksioznost i depresija , neuroze i raličiti poremećaji ličnosti, dovode do napetosti u celom telu, uključujući vilice i na njima pripojene mišiće. Usled toga se javlja prekomerni spazam i posledično stiskanje zuba, trenje, škripanje i škrgutanje gornjih i donjih zuba.

Nije isključeno da je bruksizam posledica potisnute agresivnosti. Naime, inteligentni, obrazovani ljudi često ne dozvoljavaju pokazivanje emocija. Ovo potiskivanje se nesveno oslobađa u toku noći.

Bruksizam

Pojedini dentalni problemi, kao što su neadekvatne  protetske nadoknade tj. fiksne proteze, , mogu da dovedu do pojave bolesti. Zato zubar Vračar – Lumident Studio naglašava da svaku nelagodu koju osetite tokom lečenja, procedure ili održavanja kada su vaši zubi u pitanju, obavezno prijavite.

Jedino na taj način vaš stomatolog može da ima potpunu sliku o stanju zuba i usne duplje.

Bruksizam može biti primarni i sekundarni.

Primarni se javlja između 19. i 44. godine života, a ređe kod starijih od 65 godina. Čak se smatra da u ovom periodu svaka osoba ima bar jednu epizodu škripanja zubima.

Sekundarni nastaje kao posledica konzumiranja pojedinih lekova i psihoaktivnih supstanci, kao i kod pacijenata koji boluju od pojedinih mentalnih bolesti.

Da li je bruksizam štetan?

Prema statisčki podacima od bruksizma pati od 25 do 50 odsto odrasle populacije u svetu, dok je kod dece zastupljen oko 14 odsto. Najčešće se javlja u periodu kada niču mlečni ili stalni stalnih zubi. Nakon tog perioda izbijanja, obično, problem sam nestaje.

Međitim, bruksizam kod odraslih može da ostavi velike posledice, kao što su trajno oštećenje zuba, uključujući i pucanje zubne gleđi, prelome zuba, povlačenje desni, pa čak i potpuni gubitak zuba i oštećenje viličnog zgloba.

Prilikom obroka, dok žvaćemo hranu, razvija se sila od oko 175 p po cm2 površine zuba, dok škripanje zuba noću dovodi do znatno veće sile. Naime, zbog nepostojanja nikakvog otpora koji hrana stvara, pritisak na zube je oko 300 puta jači, pa nije redak slučaj da ujutru dolazi do glavobolje, bolova u zglobovima i ušima i jake osetljivosti zuba.

Kako se bruksizam leči?

Da bi se bruksizam izlečio potrebno je otkloniti uzroke koji dovode do problema. To znači da se terapija odnosi na otklanjanje stresa i lečenje psihoza, zatim u saradnji sa nadležnim psihijatrom uvođenjem lekova, najčešće iz grupe anksiolitika.

Bruksizam

Takođe, obavezno je korišćenje štitnika ili splinta. On se izrađuje na osnovu otisaka zuba, praveći zaštitni sloj od nekoliko milimetara preko svih zuba. Debljina štitnika zavisi od ozbiljnosti bruksizma, odnosno stepena destrukcije zubnog tkiva. Nosi se noću, kako bi sprečio dalje „trošenje“ zuba i bolove u zglobovima.

Važno je spomenuti da pacijenti nekada prijavljuju dugotrajne glavobolje, za koje ne mogu da otkriju uzrok. Takođe, ukočenost i nelagodnost u viličnom zglobu, kao i brzo propadanje kompozitnih plombi, mogu ukazati na bruksizam.

Često se dešava da osoba nije ni svestan da škrguće, dok mu partner ne ukaže na postojeći problem.

Stomatološka ordinacija Beograd Lumident Studio vam može pomoći već kod prvih znakova bruksizma.

Zakažite svoj termin i rešite se dosadnog škripanja zubima.

 

read more
Posted Comments
  • Zašto nastaje preosetljivost zuba || LUMIDENT STUDIO
    Zašto nastaje preosetljivost zuba || LUMIDENT STUDIO
    […] Zubni kamenac je uzročnik mnogih problema. Njegovo taloženje izaziva gingivitis i parodontopatiju. Te povlačenjm desni nastaje preosetljivost zuba. Što je još jedan od razloga zašto je važno redovno skidanje kamenca. Pulpalnu osetljivost mogu da izazovu infekcije, naprsline na zubu kao i škrgutanja zuba (bruksizam). […]
    reply
  • Kako stres utiče na zube - Stomatološka ordinacija || LUMIDENT STUDIO
    Kako stres utiče na zube - Stomatološka ordinacija || LUMIDENT STUDIO
    […] bola u vilici i vratu bruksizam izaziva oštećenje zubne gleđi, prelom zuba, povlačenje desni, ali i oštećenje donjoviličnog […]
    reply
  • Polomljen zub || LUMIDENT STUDIO
    Polomljen zub || LUMIDENT STUDIO
    […] Bruksizam, tj. prekomerno škrgutanje, vremenom dovodi do trošenja zubnog tkiva usled međusobnog trenja gornjih i donjih zuba, te oni postaju skloniji lomljenju. Mada može biti i posledica starenja. […]
    reply
  • Sleep apnea || LUMIDENT STUDIO
    Sleep apnea || LUMIDENT STUDIO
    […] u snu utiče na pojedine stomatološke probleme. Prvi na listi jeste bruksizam. Nevoljno škripanje zubima može se javiti bilo kada u toku dana, ali je češće noću. Posledice […]
    reply
  • Abfrakcija zuba || LUMIDENT STUDIO
    Abfrakcija zuba || LUMIDENT STUDIO
    […] karaktera. Najčešće je posledica ponavljajućeg stiskanja ili škripanja zubima, tj. bruksizma. Ovo oštećenje je bez sjaja, ali je prisutna preosetljivost zuba. Mogu se javiti i bolovi u […]
    reply

Comments are closed.